„Znači, tražimo malu Emmicu! Kamo li se sakrila? Igra li se skrivača?"- Mark je inače vrlo zloban tip i zna biti veoma naporan!
„Kakvih problema imaš s njom?"-
„Ja, iskreno, nikakvih. Ali ona ima sa mnom!"- ponovo se zlobno nasmijao. Došlo mi je da mu poklonim još jednu šaku!
„Znači, nećeš je ostaviti na miru?"-
„Tebi to igra važnu ulogu? Nisam na njoj vidio ništa posebno. Ili možda da?"- provocirao me.
„Ona je moja djevojka i ne vrijeđaj ju!"- morao sam je braniti! Nekako.
„Opa! Pa čestitam! Takvu osobu sigurno nije lako naći. Oh, pa to znam i sam, tražim je!"-
„Bez brige, nećeš saznati gdje je."-
„Nanjušit ću je. Kad je došla kod mene... Mmm... Imala je odličan parfem! Miris voća, ugodan miris!"- točno je opisao njen najdraži parfem!
„Kad se malo ohladiš ponovo ću doći. Također, došao sam ti reći da odlazim iz bande. Mene više ne uključuj u svoje prljave poslove!"-
„Da, da. Sigurno možeš samo tako izaći iz bande!", slijedio je zlokoban smijeh, „I pazi me se. Tko jednom izda svoju bandu, takvom nema spasa!"- uslijedio je dug smijeh, zatim razbijeno staklo, barem koliko sam čuo jer sam otišao. Nisam više htio imati posla s njim.

Povratkom kroz hodnik tamnozelenih zidova ukrašenih slikama raznih poznatih ženski ličnosti i po crvenom tepihu, skrenuo sam ulijevo prema izlazu. One djevojke više nije tamo bilo, možda je i bolje tako. Jadna svaka osoba koja se spetlja s Markom, a također i one oko njih! Otvorio sam bijela vrata s prozorima u sredini u obliku romba i izašao. Krenuo sam polako u tamnoj noći prema svom motoru, sjeo, upalio ga i krenuo. Možda će me baš i pratiti, tko zna! Ali siguran sam da Emmi više neće naškoditi! Mojoj prekrasnoj plavuši! Da malo bolje riješim tu situaciju, odvezao sam se do njene bivše prijateljice i cimerice. Možda mi ona da više odgovora kako da spasim Emmu, iako već znam jedan način. Ali o tome kasnije! Ili bolje ne... stvarno mi se neda sada prepirati s Grace, Emminom „najboljom" prijateljicom. Glupača!

Stao sam pri obližnjem kafiću i ušao u njega. Nisam ni pogledao kako se zove, ali nije niti da me previše zanima. Sjeo sam za neki stol u kutu, gdje nije nitko sjedio. Do mene je došla konobarica crvenkaste kose sa svojim radnim odijelom koji se sastojao od bijele bluze i crne suknje malo iznad koljena, što je, barem po meni, značilo da sam ušao u neki pristojan kafić. Naručio sam čašu piva i odmah nakon što mi je donijela platio sam joj. Trebalo mi je malo smirenja, nakon što me Mark naljutio! Kako uopće može biti takav prema osobi koja mu nije ništa kriva, koja je bila pod prisilom da to napravi, a onoj glupoj Grace nikom ništa! Ah, čeka me Emma, bolje da idem prije nego što se zabrine. Popio sam na brzinu i izašao van iz kafića, iako mi se činilo da me netko pogledom prati. Nisam se pretjerano brinuo, sigurno je Mark nešto osmislio pa je već javio čitavoj bandi da se urote protiv mene. Ali ja znam njihove tajne i znam kako ću ga se riješiti. No, prvo ću se vratiti mom novom domu, a on je tamo gdje je i Emma!

__________________________________________

Žao mi je što sam stavila kratak nastavak, ali stvarno nemam vremena pisati ga! A inspiracije uvijek ima :D

Da vas malo oraspoložim, reći ću vam jednu novost, a to je da će vjerovatno biti drugog djela priče. Neću vam još pretjerano govoriti o tome jer ni sama još ne znam točno kako će to ići :D

Nadam se da vam se nastavak sviđa! ;)

POSVETE IDU: 

nialls22baby jer sam joj djelomično ispričala drugu sezonu
Burekodbanane jer mi je Karla rekla za video koji ti je poslala i drago mi je da nisam u njemu xD