Ringišpil
Ne znam odakle da počnem.
Pre svega, vreme staje i tu je jedan ringišpil.
U krug, idemo u krug, idemo u-
Onda noć, nebo, glasovi, više ni ne znamo kome pripadaju.
Da li smo ikada išta izgovorili?
Ili sam ja umislila, zavarana smehom,
i svime za šta smo se borili.
Zavarana svime što-
U krug, idemo u krug, idemo u-
Tvoje ruke, tvoje oči,
sve za šta znam da je sigurno bilo,
sve za šta znam da postoji.
I neki, do nedavno stran, osećaj u stomaku.
Toplota, napolju je jako hladno. Ne znam kako ovo da objasnim osim da te-
U krug, idemo u krug, idemo u-
Nedovršeno, eto šta je.
Eto šta smo.
Nedovršene rečenice, dela ostavljena da lebde u vazduhu.
Moja čežnja me plaši.
Odbijam ideju tebe samo da te ne bih-
U krug, idemo u krug, idemo u-
Tako sam gladna, prazna i šuplja,
rupa nikada ne ispunjena. Vapim za ljubavlju, a ja sam uvek znala gde stojim.
Ja bih u tvojim rukama-
U krug, idemo u krug, idemo u-
Staje ringišpil.
Vreme nastavlja da teče.
Rečenice se završavaju.
Idemo u krug.
Zavarana svime što nikada nismo bili.
Idemo u krug.
Ne znam kako ovo da objasnim osim da te volim.
Idemo u krug.
Odbijam ideju tebe samo da te ne bih izgubila.
Idemo u krug.
Ja bih u tvojim rukama ostavila sebe celu.
Idemo u krug.
Ostaje pitanje,
dokle više?
Bạn đang đọc truyện trên: AzTruyen.Top