Dionizova gostionica bila je najopasnije mjesto na Olimpu.

Nju su posjećivali tamni i opasni bogovi podzemnog svijeta kojima je bio zabranjen pristup u Hebinu gostionicu svijetla.

U Dionizovu su gostionicu isto tako dolazili oni bogovi željni zabave i pustolovina, jer je Heba pazila da se u njenoj gostionici ne događa ništa sumnjivo.

Hipnos nije imao previše izbora. Bilo mu je kristalno jasno da je u Hebinoj gostionici nepoželjan isto kao i žene u Zeusovoj blizini, ako se Heru pita.

Tako da je i ove večeri, jednako kao i svake, sjedio u svom kutu i čekao da ljudi i bogovi legnu u krevete kako bi ih mogao uspavati.

Inače bi mu se pridružio brat, Tanatos, bog smrti, ali je sada bio zauzet. Pijuckao je nektar i promatrao tko je sve u gostionici, tko ulazi i izlazi.

Tako mu nisu promakle četiri vitke prilike koje su u gostionicu ušle pod plaštevima. Plaštevi su ovdje bili normalna stvar, ali Hipnosa su baš zainteresirali. Po stasu je vidio da su žene, ali nije bio siguran tko su.
Pričekao je da ih nimfa posluži, a onda im je polako i neprimjetno prišao.

Zahvalio je Zeusu što je stol do njihovog bio prazan. Sjeo je na najbliži stolac i poslušao što pričaju.

"Vidiš Eufrosino da je dobro što smo došle." govorila je jedna od njih.

"Da, ali nigdje ne vidim Hipnosa..."
odgovorila je ona kojoj su se obratile ostale.

"Hvala Zeusa da ga ne vidimo! Strahovito mi ide na živce!" prošaptala je treća.

Hipnos ih više nije slušao. Sve mu je bilo jasno. Četiri osobe pod plaštevima  bile su Harite. Jedina stvar koja mu nije bila jasna je bilo to što njih četiri rade ovdje.
Nastavio je slušati.

"Tea! Ne smiješ vrijeđati Hipnosa pred Eufrosinom!" rekla je Talija smijući se.
Pasiteja je samo slegnula ramenima.

"Ja ne vrijeđam njega. Samo govorim što mislim o njemu i Eufrosininoj ljubavi za njega. A to je da mi Hipnosovo glumatanje ide na živce, a Eufrosinina ljubav me nasmijava. Već sam vam sto puta rekla što mislim o ljubavi i..."

Hipnos ju više nije mogao slušati nego se okrenuo i prekinuo ju.

"Oprostite gospođice Pasitejo što vas prekidam, ali predložio bih vam da ubuduće, prije nego što budete na sav glas ogovarali nekoga, provjerite ne sjedi li on do vas!"

Nastala je neugodna tišina između njih.

Eufrosina se zacrvenjela te spustila pogled dok Talija i Aglaja su smijući se čekale rasplet situacije.

Pasiteja se zacrvenjela od srama, ali samo na trenutak. Osjetila je kako joj srce burno kuca, pesnice joj se stišću, a prsa nadimlju u bijesu. Ljutito je odvratila Hipnosu.

"U krivu ste. Ja nikoga ne ogovaram. Svima kažem u lice ono što mislim, a mislim da nas vi vrlo nepristojno prisluškujete!"

"Ma nemojte! Ovo nije Hebina gostionica, tu nema diskrecije i pristojnosti." Nije joj ostao dužan Hipnos.

Pasiteja se ljutito ustala te otišla iz gostionice praćena smijehom sestara.

Eufrosina se krenula ustajati kako bi krenula za njom. Hipnos ju je uhvatio za ruku.

"Trebate li pomoć?" Eufrosina se nije snašla, već je sramežljivo odgovorila:

"Ne hvala."

Hipnos ju ipak nije puštao.

Ona je pokušala istrgnuti svoju ruku iz njegove, ali nije bila dovoljno jaka.

Toliko je jako potegnula da je izgubila ravnotežu i krenula padati, ali Hipnos ju je uhvatio i privukao u svoj zagrljaj.

Gorjela je od njegove blizine. Znala je da se crveni. Osjetila je njegov topao zagrljaj.

Željela se prepustiti, ali nije imala snage.

Osjetila je da je njegov stisak oslabio, te se izvukla iz njegovog zagrljaja.

Otrčala je do vrata te se okrenula da ga pogleda.

Hipnos je još uvijek stajao na istom mjestu s raširenim rukama, a u očima mu je bio sanjiv i zaljubljen izraz koji se Eufrosini usjekao duboko u dušu.

******
Hipnos:

Priča se kreće razvijati. Stavila sam vam jednu Hipnosovu sliku čisto da imate predodžbu kako otprilike izgleda.
MoreNeisplakanihSuza nadam se da ne zamjeraš što po uzoru na tebe stavljam slike likova na kraju poglavlja 🤗
Vaša Jelena💜