Epilog

Prošlo je nedelju dana od kada sam pobedila Davida i sada smo Bojan, Sunčica, Milan i ja stajali ispred njegovog groba. Na spomeniku je pisalo samo njegovo ime, jer niko od nas nije znao njegovo prezime.

Odbor nije hteo da mu izgradi grob, tako da smo mi morali sami. Inače, oni su ti koji donose pravila za mađioničare i koji upravljaju našim svetom, i oni su me proglasili junakom. Moram reći da sam razočarana u njihov sistem rada. David je ubijao ljude i njega su proglasili ubicom i opasnim po ljude. Ja sam ubila njega, a proglašena sam junakom. Zašto? Da li je ovo što sam uradila bilo ispravno? Da li je to pravda? Šta ako je i David imao svoje viđenje pravde, i radio je ono što je smatrao da je ispravno?

Ali on ubija ljude, jer uživa u tome... Tešila sam sebe. Nisam želela da ga razumem previše jer bih onda verovatno osećala krivicu. Mada, nije kao da je sada ne osećam delom.

Stresla sam se od hladnoće koju sam osećala. Sneg je već uveliko padao pokrivši svu travu i zemlju. Osetila sa nečiju ruku na mom ramenu. Okrenula sam se i ugledala Bojana.

-Trebalo bi da krenemo. -

Klimnula sam glavom i vratila pogled na spomenik gledajući ga po poslednji put. Stegla sam ogrlicu u obliku srca koju mi je on dao na našem prvom sastanku. Rekao je da naša srca kucaju kao jedno, a sada samo moje kuca. Ja sam ta koja je zaustavila njegovo...

Okrenula sam mu leđa baš kao i onog dana, samo što sam sada imala prijatelje uz sebe. Bilo mi je drago što me nisu pitali kako sam. Osećala sam se užasno i pomalo zbunjeno, i bilo bi mi previše teško i naporno da ih lažem i pretvaram se da sam dobro. Verovatno ne pitaju pošto znaju i vide da nisam dobro. Ali biću. Jednog dana...

Proteklih nedelju dana sam razmišljala o Davidovim poslednjim rečima. Nisam uspela da pronađem nikakvo značenje ni smisao. Verovatno je to nešto što ću shvatiti kasnije kroz život.

Ta jedna rečenica zbog koje sam imala loš osećaj i zbog koje sam počela da sumnjam u neke stvari. Ta rečenica koja glasi:

Bićeš na mojoj strani...

~~~~~~~~~~~~~~~~
I ovim se završava ova knjiga. U sledećem poglavlju ću pisati zahvalnice.

Može utisci o celokupnoj knjizi?

Bạn đang đọc truyện trên: AzTruyen.Top