Pogled mi je pao na sat iza profesorove glave i ja sam, razjapljenih usta, zurila u veliku kazaljku koja će za dvije minute označiti kraj sata umjesto da rješavam zadaću koju nam je zadao Vragov poslanik, znan kao i profesor matematike James Miller.

"Gospođice Rumsen", rekao je on. "Osim ako nema ništa zanimljivo na meni, molio bih vas da prekinete tako intenzivno zuriti u mom smjeru i posvetite se svojim zadacima."

Htjela sam mu odbrusiti, ali Wendy mi je poslala upozoravajući pogled iz prve klupe pa sam samo živčano uzdahnula, na što me pogledao preko ruba svojih naočala. Lijeno sam mu se nacerila, uzela olovku koja mi je stajala iza uha, popravila slušalicu koja je prijetila da će svakog trena ispasti i bacila pogled na zadatke. Obrve su mi se u čudu podigle. Ako je ovo tek ponavljanje pred test, kakav li će tek biti pravi test?! Morat ću se konzultirati s Wendy.

Wendy Burton je moja najbolja prijateljica koja je pravi genije za apsolutno svaki predmet. Poznajemo se desetak godina i mislim da bi nju svatko želio za najbolju prijateljicu. Niska je (i ja sam, da se razumijemo, ali ona je niža od mene za točno deset centimetara), plavokosa i zaluđena rock bandovima za koje skoro nitko nije čuo, Eminemovim pjesmama i Melanie Martinez.

Ubrzo se čulo zvono i stolice su zaškripale. Ljudi su ustali, počeli spremati stvari i veselo čavrljati dok sam ja (tipično) morala čekati da Wendy dovrši zadatak koji je započela. Uzdahnula sam, pomogavši joj da se spremi.

"Ne razumijem te", rekla mi je kad smo izašle iz učionice. "Nikad ne slušaš, kao da ti uopće nije stalo do ocjene - a znam da je!"

Pogledala sam ju postrance, suzdržavajući se od napadaja smijeha. "Naravno da mi je stalo do ocjene, samo mi nije stalo do ocjene iz matematike."

"To gradivo je važno", tvrdoglavo je nastavila. Čovječe, Wendy je bila jako uporna. I jako zaštitnički nastrojena prema nebitnim stvarima poput matematike. Nije bila u pravu, ali hej, bitno je držati se svojih uvjerenja.

"I totalno nepotrebno", odvratila sam, gurnuvši vrata kantine. Ubrzo smo se našle u buci i pričekala sam ju da uzme svoju hranu dok sam ja polako žvakala bananu.

"Potrebno ti je za ostale razrede, Liv", umorno je uzdahnula.

"I nepotrebno u životu", resko sam odgovorila. Time je naša rasprava bila gotova jer smo se našle u vanjskom dvorištu kantine. Sjele smo za prvi slobodni stol i svaka se vratila svojim mislima.

Žvakala sam bananu, pokušavajući u moru ljudi pronaći Landona. Ne znam zašto sam to radila kad ionako svake prijestupne dođe na nastavu, ali danas me baš nešto tjeralo da ga potražim pogledom. I, oh... Iznenadila sam se ugledavši ga na drugom kraju kantine kako sjedi za stolom sa svojim prijateljima i nekim curama i smije se.

Isuse. Njegove bijele zube sam mogla primijetiti sve do mjesta na kojem sam ja sjedila. Imao je tako širok i predivan osmijeh. Osmijeh poput onog da se, kad ga vidiš kako se smije, i ti isto poželiš nasmijati. Glasno i široko.

Shvativši da zurim i da se moje usne polako savijaju u osmijeh, protresla sam glavom i vratila pogled na Wendy koja je zabrinuto gledala u mene. "Jesi li dobro?" upitala je.

"Ja - aha", ošamućeno sam kimnula glavom. Iskreno, nisam bila dobro. Osjećala sam se kao da mi je netko bacio ciglu u glavu, ali nisam bila sigurna zašto.

Wendy me nekoliko trenutaka promatrala, a onda se vratila svojoj hrani. "Kako god ti kažeš..." promrmljala je.

Zbunjeno sam ju pogledala, ne shvaćajući što pokušava reći. "O čemu ti?"

"Ma daj, Liv", nasmiješila se i uputila mi pogled pun razumijevanja. "Kao da ne vidim kako u posljednja tri dana gledaš Landona Harpera kao da je kakav bog. U redu je, razumijem, ali budi oprezna, on je loš."

"Ne, ne, ne, Bože ne!" Osjetila sam kako mi se oči otvaraju od šoka. "Krivo si shvatila, ja... Ne sviđa mi se Landon."

Podigla je obrvu u čuđenju, a onda se podsmjehnula. "Ne možeš meni lagati."

"Wendy", rekla sam ozbiljno, "čak i da mi se netko i sviđa, to definitivno ne bi bio Landon Harper."

Naš razgovor prekinule su Susie i Diana, sestre blizanke koje zajedno s Wendy sviraju u školskom bendu. Sjele su mi svaka s jedne strane i odložile svoje pladnjeve na stol, zbog čega je sad bilo još manje mjesta. Wendy je sklonila knjige iz engleskog sa stola, a ja sam svoje ruke spustila na koljena.

"Što s Landonom?" upitala je Diana.

"Ništa!" - "Sviđa se Liv!"

"Nije istina!" uzviknula sam i odmahnula glavom. "Nije istina."

Nikome nisam rekla za Glenov i moj dogovor jer ne želim da se to pročuje i dođe do Landona. Poznavajući Dianu, prva bi se izlanula nekome, a taj netko nekom drugom i tako redom sve dok to ne bi došlo do Landona, a to ne želim. Mislim da im ni neću reći, jer stvarno želim dobiti ovu okladu... ili što je već. Glen mi je poslao poruku one večeri nakon što su on i Aaron su otišli svojim kućama u kojoj je napisao da će mi, ako uspješno izvršim zadatak, kupiti auto da se ne moram stalno vozati s Jayem. Naravno, odbila sam jer mu se nikad ne bih odužila za tako veliki poklon, ali je on bio uporan. Nisam ponosna na sebe što sam se tako lako prodala, ali hej... očaj je očaj.

Nakon što su me još desetak minuta ispitivale koliko dugo mi se sviđa i što vidim u njemu, odmor je bio gotov, a s tim i moja volja za daljnjim pohađanjem nastave. Stoga sam, pazeći da me nitko ne vidi, brzim korakom hodala prema terenu na kojem se obično igra nogomet. Zavukla sam se pod tribine, pazeći da ne lupim glavom od metalnu šipku jer to boli ko sam vrag. Govorim iz osobnog iskustva, i kad kažem da je to bol koju ne bih poželjela ni najgorem neprijatelju onda to zaista i mislim. Izvukla sam cigarete i upaljač iz torbe i bacila ju na pod pa podigla pogled...

... a srce mi se spustilo u pete.

Nekoliko metara dalje od mene je sjedio Landon Harper i također pušio, znatiželjno gledajući u mene. Odmjerio me, bez svog uobičajenog vragolastog osmijeha, i onda vratio pogled na ekran svog mobitela. Pročistila sam grlo od nervoze i sjela na torbu, nadajući se da nema ništa u njoj što bi se moglo slomiti.

Zapalila sam cigaretu i uvukla dim, zatvorivši oči. Dopustila sam si da nekoliko trenutaka duže držim dim u plućima što obično ne radim, ali ovakve sitnice me smiruju - bez obzira koliko loše i štetne one bile za moje zdravlje. Kad sam izdahnula, osjećala sam se bolje iako nisam sigurna zašto sam se uopće osjećala loše.

"Ne bi trebala pušiti", Landon je odjednom progovorio dok je promatrao svoj opušak. Bacio ga je na pod i zgazio potplatom tenisice prije negoli je opet pogledao u mene. "Loše je za zdravlje."

"Okej, mama", promrmljala sam. Htjela sam dodati nešto tipa 'Našao se pravi koji će mi držati predavanje o pušenju', ali odustala sam na vrijeme.

Ponovila sam istu onu radnju od prije nekoliko puta dok više skoro ništa nije ostalo od moje cigarete. Bacila sam ju na pod i zgazila ju pa naslonila glavu na metalni zid.

"Ako već želiš pušiti", nastavio je sanjivo, "puši joint. Štetnost je puno manja od one koju ostavlja duhanska cigara. Ili alkohol. Plus, ne izaziva ovisnost - dokazano je."

I to je bio trenutak kad sam shvatila da je prilično napušen tako da je sarkastični odgovor koji mi je ležao na usnicama ostao ležati tamo. Odmahnula sam rukom. "Štogod." Mislim da ne bi rekao ništa od ovog svega što mi je sad rekao da je bio priseban. K vragu, ne bi me čak ni pogledao, a kamoli razgovarao sa mnom.

Pogledala sam na sat na mobitelu i osjetila kako mi se oči otvaraju od šoka kad sam ugledala Wendynu poruku da se moram pojaviti na engleskom jer će u suprotnom profesor zvati mog tatu što nikako ne želim.

"Jebem ti", šapnula sam prije negoli sam ustala i svom snagom zveknula o metalnu šipku. Oči su mi zasuzile, zastenjala sam i prekrila čelo slobodnim dlanom. "Hej", okrenula sam se prema Landonu. "Imaš li možda žvaku?"

Rukama je pretražio džepove i izvukao mentol bombone koji su se trenutak kasnije našli u mojim rukama. Strpavši tri u usta, zahvalila sam mu i krenula ih baciti natrag njemu, ali je odmahnuo rukom. "Zadrži ih. Tebi su, očito, potrebniji nego meni."

"H-hvala", zbunjeno sam rekla i onda se oprezno provukla kroz šipke, a kad sam se napokon našla na čistini, potrčala sam kao da mi život ovisi o tome.

Pa zapravo i ovisi...

Sranje!